Pregled godišnjeg izvještaja o radu s financijskim izvještajem te plan rada i financijski plan za tekuću godinu. Objavljeno u rubrici Dokumenti.
Godišnji financijski izvještaji za 2019. godinu s izvješćem revizora
Sukladno članku 32. Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija, financijski izvještaji Udruge za promicanje inkluzije za 2019. godinu podliježu reviziji, dok financijski izvještaji za 2019. povezanih neprofitnih organizacija Centra za inkluziju i socijalne usluge i Centra za inkluzivnu podršku Slavonski Brod podliježu revizijskom uvidu. Svi financijski izvještaji s izvješćem revizora objavljeni su u rubrici Financijski izvještaji.
Godišnji financijski izvještaji za 2018. godinu s izvješćem revizora
Sukladno članku 32. Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija, financijski izvještaji Udruge za promicanje inkluzije za 2018. godinu podliježu reviziji, dok financijski izvještaji za 2018. povezanih neprofitnih organizacija Centra za inkluziju i socijalne usluge, Centra za inkluzivnu podršku Slavonski Brod i Osječkog centra za inkluziju podliježu revizijskom uvidu. Svi financijski izvještaji s izvješćem revizora objavljeni su u rubrici Financijski izvještaji.
Godišnji financijski izvještaji za 2017. s izvješćem revizora o obavljenoj reviziji financijskih izvještaja
Sukladno članku 32. stavku 2. Zakona o računovodstvu neprofitnih organizacija, financijski izvještaji Udruge za 2017. godinu podliježu reviziji.
U nastavku objavljujemo revizorsko izvješće o obavljenoj reviziji godišnjih financijskih izvještaja Udruge za promicanje inkluzije.
Revizija 2017 UPI
Reagiranje na članak Jutarnjeg lista od 24.02.2018. pod naslovom: Kako je propala deinstitucionalizacija skrbi za osobe s posebnim potrebama
U tiskanom izdanju Jutarnjeg lista od subote, 24. veljače 2018., u tjednom prilogu Magazin, objavljen je članak novinarke Kristine Turčin pod naslovom: Kako je propala deinstitucionalizacija skrbi za osobe s posebnim potrebama. Istovjetni članak, ali pod naslovom: Krah ideje premještanja ljudi s posebnim potrebama iz domova u stanove ‘Jedan je korisnik skočio s balkona, drugi je potegnuo nož na sustanara …’, objavljen je na portalu Jutarnjeg lista u nedjelju, 25. veljače 2018.
Budući da se u navedenom članku u nekoliko navrata spominje Udruga za promicanje inkluzije kao netko tko je vršio pritisak na javnost i nadležno ministarstvo da se krene u neplanski proces deinstitucionalizacije, svjesni da novine prodaju ”bombastični” naslovi, a radi točnog i istinitog informiranja javnosti, slobodni smo iznijeti nekoliko nepobitnih činjenica.
”Pravo svih osoba, uključujući i osobe s invaliditetom, posebice osoba s intelektualnim teškoćama nije privilegija odabranih, dar ili rezultat samilosti, koji je još uvijek nažalost prisutan u našem društvu, već je pravo na život u zajednici osoba s invaliditetom jedno od temeljnih ljudskih prava” za koje se zalaže i ministarstvo nadležno za socijalnu skrb (izvor: www.mdomsp.hr).
Omogućavanje ovog prava nije stvar izbora niti nečije dobre volje, nego je obveza Republike Hrvatske kao socijalne i pravedne države ravnopravnih i jednakovrijednih građana.
Ta obveza je prepoznata još 1997. donošenjem prvog hrvatskog Zakona o socijalnoj skrbi te započinjanjem prve deinstitucionalizacije osoba s intelektualnim teškoćama kroz suradnju nadležnog ministarstva, državne ustanove Centra za rehabilitaciju Zagreb i Udruge za promicanje inkluzije.
Nakon toga su slijedile brojne studije, zajam Svjetske banke, analize troškova i koristi koje je radilo nadležno ministarstvo da bi se u konačnici usvojio Plan deinstitucionalizacije i transformacije domova socijalne skrbi i drugih pravnih osoba koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj 2011. – 2016. (2018.) te izradili operativni planovi s točno određenim aktivnostima i vremenskim rokovima.
Za tu svrhu osigurana su i milijunska sredstva ne samo iz pretpristupnih fondova nego i u Europskom socijalnom fondu te još jedan zajam Svjetske banke namijenjen modernizaciji sustava socijalne skrbi. Angažirani su konzultanti Svjetske banke da vodstvu ustanova pomognu u izradi individualnih planova transformacije. Osnovan je Nacionalni tim za planiranje, upravljanje i koordiniranje provedbom procesa transformacije i deinstitucionalizacije domova. Operativni plan, koji je donijelo ministarstvo nadležno za socijalnu skrb, obuhvaća primarno 32 doma kojima je osnivač Republika Hrvatska, od kojih je 18 domova za osobe s invaliditetom. Predstavnici svih domova su kroz europski projekt nadležnog ministarstva Podrška sustavu socijalne skrbi u procesu daljnje deinstitucionalizacije socijalnih usluga educirani i pripremljeni za uključivanje u proces transformacije i denstitucionalizacije.
Nadležno ministarstvo je, sukladno odluci Vlade Republike Hrvatske, napravilo i analizu poslovanja domova socijalne skrbi čiji je osnivač RH i decentraliziranih domova za starije i nemoćne čiji su osnivači jedinice regionalne samouprave i Grad Zagreb, te se u skladu s time provode i operativni planovi deinstitucionalizacije i transformacije domova.
Svjesni činjenice da proces transformacije iziskuje dodatna sredstva jer niti jedna država nije dovoljno bogata da paralelno financira dva sustava (postojeći stacionarni i novi u zajednici), tadašnje Ministarstvo socijalne politike i mladih osiguralo je dodatna bespovratna sredstva za prelazak s institucionalne skrbi na pružanje usluga u zajednici. Projektom, čiji su potpisnici Institut Otvoreno društvo te nadležno ministarstvo, su osigurana i sredstva za obrazovanje radnika koji će raditi u službama podrške u zajednici kao i za pripremu korisnika te njihovih skrbnika na preseljenje u zajednicu.
Samo u ovom trenutku je za podršku daljnjem procesu deinstitucionalizacije i transformacije domova socijalne skrbi te širenje mreže socijalnih usluga u zajednici dostupno oko 180 milijuna kuna odnosno 28 milijuna eura bespovratnih sredstava u okviru Europskog socijalnog fonda, a za čiju uspješnost provedbe odgovara Ministarstvo za demografiju, obitelji, mlade i socijalnu politiku. Navedena sredstva ”neće se dodjeljivati za održavanje domova za intenzivnu i dugoročnu institucionalnu skrb i/ili za nove oblike dugoročne institucionalne skrbi” (OP Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020., izvor: www.esf.hr).
Sve to govori da je deinstitucionalizacija bila pomno planirani proces koji se intezivnije, kroz transformaciju državnih domova počeo provoditi tek od 2013. godine da bi potom, nakon nacionalnih izbora, bila zaustavljena njegova provedba, čemu svakako pridonosi negativna percepcija javnosti o ovom procesu podupirana neučinkovitosti i netransparentnosti Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.
I sada se, sa petnaestak godina zakašnjenja, kroz seriju novinskih članaka o nedopustivim uvjetima unutar jedne stacionarne ustanove otvara ”Pandorina kutija problema u sustavu socijalne skrbi”. Samo otvaranje te Pandorine kutije ne vidimo kao problematično, jer na sramotno loše uvjete u ustanovama u koje se smještaju odrasle osobe s intelektualnim i psihosocijalnim teškoćama već nas godinama upozoravaju obitelji smještenih osoba ali i brojne međunarodne organizacije za ljudska prava. Umjesto da se konačno suočimo sa stvarnosti i odmaknemo od ovog segregirajućeg oblika skrbi, neodgovornim se novinarstvom pod upit stavljaju službe podrške u zajednici koje jedine mogu osigurati da ovi ljudi nakon desetljeća izolacije ostvare svoje temeljno ljudsko pravo na život u zajednici.
Iako službe podrške u zajednici danas više nisu alternativa nego obveza i prioritet, mi danas kroz medije ponovno preispitujemo temeljno ljudsko pravo svakog pojedinca na život u zajednici, dok nadležno ministarstvo svojom šutnjom daje svoj blagoslov.
I umjesto da napustimo ”brod koji tone”, zabrinuti smo nad sudbinom onih koji su plaćeni za pružanje ”pomoći u zadovoljavanju osnovnih životnih potreba i podršku pojedincu, obitelji i skupinama, u svrhu unapređenja kvalitete života i osnaživanja korisnika u samostalnom zadovoljavanju osnovnih životnih potreba te njihovog aktivnog uključivanja u društvo” (članak 3. Zakona o socijalnoj skrbi).
Činjenica je da problemi postoje. Ali oni će i postojati sve dok smo mišljenja da su institucije za “neke“ ljude jedini mogući oblik skrbi i dok se prvenstveno brinemo o pravima i uvjetima rada službenika sustava a ne osoba koje koriste usluge tog sustava i zbog kojih sustav postoji.
Nisu ”ogromni troškovi održavanja stambene zajednice” nego su ogromni troškovi održavanja već prevaziđenog državnog sustava pružanja socijalnih usluga.
Navodi se da su neupitni rezultati Udruge za promicanje inkluzije, ali se nitko ne pita kako je moguće da ista ta udruga već godinama sa znatno manje sredstava pruža kvalitetnu uslugu u zajednici.
”Svatko u Republici Hrvatskoj ima prava i slobode, neovisno o … socijalnom podrijetlu, rođenju, … društvenom položaju ili drugim osobinama.
Slobode i prava mogu se ograničiti samo zakonom da bi se zaštitila sloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje. Svako ograničenje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju.”
Čitajući ove odredbe Ustava Republike Hrvatske dolazimo do zaključka da je jedini krimen osoba s invaliditetom to što svojim bivstvovanjem remete javni moral i zdravlje te ih zbog zaštite sloboda i prava nas prosječnih treba smjestiti u objekte čija je svrha u njima smještenim osobama oduzeti slobodu i ograničiti prava. A zbog činjenice da nisu u penalnom sustavu, ti se objekti ne nazivaju zatvori nego domovi socijalne skrbi.
Dom nije objektivan nego subjektivan pojam.
Dom je zajednica u kojoj smo okruženi ljudima kojima je stalo do nas.
Posjeta delegacije Ministarstva rada i socijalne politike Makedonije Udruzi za promicanje inkluzije
U sklopu studijske posjete delegacije Republike Makedonije od 6. do 10.11., koja je imala za cilj upoznavanje s procesima deinstitucionalizacije i transformacije usluga socijalne skrbi, ugostili smo predstavnike Ministarstva rada i socijalne politike Makedonije. Šest predstavnica tri institucije u kojima su smještene osobe s intelektualnim teškoćama, dva predstavnika Ministarstva rada i socijalne politike te predstavnice UNDP-a i UNICEF-a su s predstavnicama Udruge za promicanje inkluzije i COO Validus u ugodnom razgovoru razmijenili dosadašnja iskustva u provođenju ovih procesa u Hrvatskoj.
Makedonski plan je potpuno zatvaranje ustanova, jer se pravilno percipira kako je paralelno funkcioniranje dva sustava neodrživo. Ministarstvo rada i socijalne politike Makedonije trenutno radi na pripremi plana deinstitucionalizacije, te planiraju se izraditi individualni planovi transformacije za ustanove. U Makedoniji između 600- 700 ljudi živi u instituciji koje su uglavnom manje, između 35-63 osoba. Nedostatak stanova za organizirano stanovanje nastojati će riješiti kroz izgradnju stanova za socijalno stanovanje, kojim će se cijeli proces ubrzati.
Delegacija Makedonije je ovom prigodom posjetila i stambene zajednice u gradu Zagrebu, te se imala priliku upoznati s osobama koje žive u programu organiziranog stanovanja Udruge za promicanje inkluzije.
Nakon druženja u Zagrebu, u četvrtak 9.11. organiziran je posjet Centru za inkluziju i socijalne usluge u Bjelovaru u kojem su naši gosti imali priliku upoznati njihov specifičan model pružanja usluga te vidjeti proizvodnju povrća u plastenicima i različite okupacijske aktivnosti koje se pružaju u Bjelovaru i Grubišnom Polju.
U sklopu studijske posjete Hrvatskoj delegacija iz Makedonije se sastala s predstavnicima Ministarstva demografije, obitelji, mladih i socijalne politike, Pravobraniteljice za osobe s invaliditetom, Zavoda za vještačenje,profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom i Centra za rehabilitaciju Zagreb.
Godišnji financijski izvještaji UPI za 2016. godinu s izvješćem revizora
Sukladno članku 32. stavku 2. Zakona o računovodstvu neprofitnih organizacija, financijski izvještaji Udruge za 2016. godinu podliježu reviziji.
U nastavku objavljujemo revizorsko izvješće o obavljenoj reviziji godišnjih financijskih izvještaja Udruge za promicanje inkluzije.
Godisnji financijski izvjestaji UPI s izvjescem revizora za 2016
Uspjeh filma Slobodni na domaćim i međunarodnim filmskim festivalima
Dokumentarni film Slobodni, koji govori o deinstitucionalizaciji ljudi s intelektualnim teškoćama u Hrvatskoj, osvojio je nagradu za najbolji dugometražni dokumentarni film na tjednu filma u Veneciji. U filmu se pojavljuju neke od osoba koje su nakon izlaska iz institucije započele novi život u okviru programa organiziranog stanovanja.
Do sada je prikazan na više od dvadeset međunarodnih festivala, te osvojio četiri međunarodne nagrade.
Na Liburnija Film Festivalu u Opatiji, autor Tomislav Žaja, dobio je nagradu za najboljeg redatelja.
Publici u SAD film će se predstaviti na Sprout Touring Film Festivalu na kojem se prikazuju filmovi o ljudima s intelektualnim i psihosocijalnim teškoćama. Gral Film je potpisao ugovor za distribuciju filma u svrhe edukacije i treninga s organizacijom Sproutflix iz New Yorka.
Uskoro bi trebala krenuti i hrvatska distribucija na televiziji i u manjim kinima. Predstoje mu brojne projekcije u Hrvatskoj, BiH, Makedoniji, Gruziji i Njemačkoj.
Godišnji financijski izvještaji UPI za 2015. s izvješćem revizora
Sukladno članku 32. stavku 2. Zakona o računovodstvu neprofitnih organizacija, financijski izvještaji Udruge za 2015. godinu podliježu reviziji.
U nastavku objavljujemo revizorsko izvješće o obavljenoj reviziji godišnjih financijskih izvještaja Udruge za promicanje inkluzije.