Kao udruge, pojedinke i pojedinci koji već godinama rade na zaštiti ljudskih prava osoba s intelektualnim teškoćama, a potaknuti akcijom koju su za prikupljanje pomoći za Centar Stančić organizirali Hrvatski skijaški savez i Hrvatska radio televizija, odlučili smo uputiti svoju reakciju hrvatskim vlastima, medijima i najširoj javnosti.
Centar Stančić predstavlja samo jednu od dvadesetak sličnih institucija za osobe s intelektualnim teškoćama u našoj zemlji. Nekoliko tisuća hrvatskih građana je samo radi činjenice da su osobe s intelektualnim teškoćama prisiljeno biti u institucijama i u njima provesti cijeli svoj život. Razlog tomu je činjenica da se u Hrvatskoj značajna sredstva i dalje ulažu u izgradnju novih i rekonstrukciju postojećih institucija, a vrlo skromna u razvoj službi podrške u zajednici koje bi ljudima s intelektualnim teškoćama omogućile život u društvu zajedno sa svima nama.
Život u instituciji reduciran je na puko preživljavanje. Ljudi koji žive u institucijama ne mogu se slobodno kretati jer je sloboda kretanja ograničena ogradom institucije. U spavaonicama i ostalim prostorima kojima se zajednički koristi po dvadeset i više ljudi nemoguće je osigurati minimum privatnosti na koju svaki čovjek ima pravo. Ljudi su u institucijama strogo odijeljeni po spolu, a zadovoljavanje osnovnih ljudskih potreba ili uspostavljanje romantičnih veza obično nije dozvoljeno ili se čak najstrože kažnjava. Mogućnost da se čovjek zaposli ili se smisleno uključi u život društva i zajednice ljudima u institucijama su jednostavno dokinute.
Zbog svega navedenog tražimo da Vlada RH i nadležno Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi konkretnije krenu u proces deinstitucionalizacije i stvaranja službi podrške u zajednici. Ove obveze proizlaze iz brojnih međunarodnih dokumenata i konvencija koje je naša zemlja usvojila, ali i iz domaćih strategija razvoja socijalne skrbi koje je donijela sama Vlada RH.
U tom smislu, nadamo se da će i sredstva iz ove akcije poslužiti da barem nekoliko ljudi napusti Stančić i ostvari pravo na život u zajednici, a ne za investiranje u instituciju koja će ljude iz Stančića i dalje odvajati od njihovih sugrđana.
Otvoreno pismo
Predsjedniku RH prof.dr.sc. Ivi Josipoviću,
Predsjednici Vlade RH gđi Jadranki Kosor, dipl.iur.
Poštovani,
ovim pismom želimo iskazati svoj stav povodom humanitarne akcije koju je za pomoć Centru Stančić organizirao Hrvatski skijaški savez.
Kao organizacije te pojedinke i pojedinci koje se bave zaštitom ljudskih prava, podržavamo svaku akciju kojom se želi ojačati poštivanje ljudskih prava svakog čovjeka, a posebno kada se radi o tako ugroženoj skupini kao što su osobe s intelektualnim teškoćama.
Pozdravljamo i najavljenu akciju prikupljanja potpore za ljude koji su smješteni u Stančiću te izražavamo spremnost da se u nju i sami uključimo ukoliko bi ona pomogla da korisnici Centra Stančić ostvare pravo na život u zajednici u skladu s najboljim tekovinama skrbi o osobama s invaliditetom koje je naša zemlja prihvatila.
Sadašnja situacija je takva da ljudi s intelektualnim teškoćama u Centru Stančić provode svoj život iza ograde, daleko od ljudi i društva i bez ikakve mogućnosti slobodnog kretanja ili komunikacije s ostalim građanima. Kao i u većini drugih institucija, ljudi u Centru Stančić su opasani ogradom koja ih dijeli od ostalih ljudi. Prolaz kroz tu ogradu je strogo kontroliran, a pokušaj izlaska korisnika bez odobrenja osoblja tretira se kao bijeg. Omogućimo zajedno da se sredstva prikupljena ovom akcijom ulože u uklanjanje ograde oko ljudi s intelektualnim teškoćama i ostvarivanje njihovog prava na život u zajednici. Ne dopustimo da se sredstva prikupljena kroz ovu akciju iskoriste za podizanje nove ili obnovu postojeće ograde.
Ljudi koji žive u Centru Stančić, kao i ljudi koji žive u svim sličnim ustanovama, cijeli život provedu u sobama u kojima ima i po dvadeset kreveta, svoje higijenske potrebe obavljaju u zajedničkim toaletima i zajedničkim kupaonicama. Ljudi koji žive u takvim uvjetima osuđeni su da cijeli svoj život provedu bez minimuma prava na privatnost koja se u takvim ustanovama jednostavno ne može osigurati. Iskoristimo stoga sredstva prikupljena kroz ovu akciju da zaštitu privatnosti ljudi s intelektualnim teškoćama podignemo na razinu koja odgovara poštovanju ljudskog dostojanstva. Kupovina novog ormara ili obnova postojećih kupaonica i toaleta mogu Centar Stančić učiniti vizualno prihvatljivijim mjestom, ali nikako ne mogu nadomjestiti kršenje osnovne potrebe za privatnošću osobe koja tamo živi.
Ljudi koji žive u Centru Stančić, strogo su odvojeni po spolu. Razvijanje bilo kakve romantične veze ili pokušaj zadovoljavanja osnovnih seksualnih potreba im je zabranjen, a mnoga svjedočenja govore da se takvi pokušaji najstrože sankcioniraju. Iskoristimo sredstva prikupljena ovom akcijom da ljudi s intelektualnim teškoćama dobiju priliku graditi zdrave međusobne odnose i zadovoljavati svoje temeljne ljudske potrebe na način na koji ih zadovoljavaju i svi ostali ljudi.
Sve ovo moguće je graditi jedino kroz zaštitu ljudskih prava i osiguravanje adekvatne podrške u zajednici. S druge pak strane, dok god se nalaze u zatvorenom, izoliranom i strogo kontroliranom institucionalnom okružju ljudi s intelektualnim teškoćama ostat će građani drugog reda, ma koliko se novaca u tu instituciju uložilo.
Poštovani, neki od potpisnika ovog pisma su prije nekoliko godina iz inozemstva uspjeli osigurati bespovratna sredstva koja su omogućavala da se ljudima smještenim u Centru Stančić omogući ostvarivanje prava na život u zajednici, a da se sam Centar transformira u modernog pružatelja usluga podrške u zajednici. Osigurani iznos je bio potpuno dostatan da se pokriju svi troškovi ovog procesa te da on ni na koji način ne optereti proračun RH. Nakon skoro dvije godine pregovaranja, Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi je bez ikakvog obrazloženja odbacilo je ovu donaciju i uskratilo mogućnost života u zajednici korisnicima Centra Stančić. Nakon toga Ministarstvo je uložilo nepoznata vlastita sredstva, ali i sredstva dobivena kroz kredit Svjetske banke, kako bi Centar Stančić nastavio raditi na isti način.
Tražimo da se sredstva prikupljena ovom akcijom usmjere u ostvarivanje prava na život u zajednici ljudi koji su smješteni u Stančiću, a ne u nastavak njihove segregacije iz ograde Centra Stančić.
Ne dopustimo da i ova prilika propadne. Ujedinimo sve svoje snage i iskoristimo priliku da sredstva prikupljena kroz ovu akciju budu iskorištena za istinsku afirmaciju demokratskih vrijednosti, rušenje ograda i poštivanje ljudskih prava osoba s intelektualnim teškoćama.
Za svaku pohvalu je činjenica je da loš položaj osoba s intelektualnim teškoćama, a posebno onih smještenih u institucijama, sve više prepoznaju i tijela vlasti u RH. U Nacionalnoj strategiji izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2007. do 2015. godine (NN 63/07) Vlada RH kao iznimno vrijedno prepoznaje i pravo na život u zajednici, te mu posvećuje jedno poglavlje ove strategije. Zajednički memorandum o socijalnom uključivanju RH posebnu pažnju posvećuje osobama s invaliditetom smještenim u institucijama, a kao mjere za poboljšanje njihovog položaja na nekoliko mjesta spominje potrebu provedbe procesa deinstitucionalizacije i omogućavanje ljudima koji su smješteni u institucijama da ostvare pravo na život u zajednici. Na kraju, i najznačajniji međunarodni dokument o zaštiti prava osoba s invaliditetom, Konvencija o pravima osoba s invaliditetom, koju je RH potpisala i ratificirala među prvima u svijetu, pravo na život u zajednici afirmira kao jedno odnajvažnijih prava za osobe s invaliditetom.
______________________________
Senada Halilčević, predsjednica Udruge za samozastupanje
______________________________
Prof. dr. sc. Borka Teodorović, predsjednica Udruge za promicanje inkluzije
______________________________
Sanja Sarnavka koordinatorica Kuće za ljudska prava
Udruge i pojedinci koji su podržali ovo pismo:
– Udruga roditelja djece s posebnim potrebama ”put u život” – PUŽ
– Udruga za pomoć osobama s mentalnom retardacijom Međimurske županije
– Udruga za autizam – Zagreb
– Udruga Susret
– Prof.dr.sc. Daniela Bratković
– Prof. dr.sc.Jasmina Frey Skrinjar
– Dr. Vesna Bošnjak
– Jasna Ostojić