Povratak

Udruga za promicanje inkluzije i Centar za inkluzivne radne aktivnosti organizirali su u petak, 7. lipnja u Knjižnici Kajfešov brijeg, okrugli stol o pravu na rad i odraslost osoba s intelektualnim teškoćama.

Zaključci okruglog stola "Pravo na rad i odraslost osoba s intelektualnim teškoćama"

Udruga za promicanje inkluzije i Centar za inkluzivne radne aktivnosti organizirali su u petak, 7. lipnja u Knjižnici Kajfešov brijeg, okrugli stol o pravu na rad i odraslost osoba s intelektualnim teškoćama. Ovaj je događaj organiziran u okviru programa „Uključivanje osoba s intelektualnim teškoćama u zajednicu kroz uspostavljanje programa radnog centra“, koji sufinancira Grad Zagreb.

Pravo na rad i život od vlastitog rada temeljno je pravo svake osobe, a Konvencija o pravima osoba s invaliditetom obvezuje države članice da osiguraju ostvarivanje ovog prava osobama s invaliditetom na ravnopravnoj osnovi s ostalim članovima društva. Međutim, osobe s intelektualnim teškoćama imaju posebno nepovoljan položaj na tržištu rada i suočavaju se s daleko više predrasuda od drugih osoba s invaliditetom. Ovaj smo okrugli stol organizirali u svrhu razmjene iskustava o praksama i mogućnostima zapošljavanja i radnog uključivanja osoba s intelektualnim teškoćama.

Slavenka Martinović, predsjednica Centra za inkluzivne radne aktivnosti, održala je uvodno izlaganje o pravu na rad i socijalnim ulogama odraslih osoba. Navela je nekoliko vrlo važnih sustavnih izazova s kojima se susreću osobe s intelektualnim teškoćama, kao i stereotipe koji im često stoje na putu. O iskustvu i praksama Centra za rehabilitaciju Zagreb u održivom zapošljavanju osoba s intelektualnim teškoćama govorila je Marijana Janković, voditeljica dnevnog centra. Vanda Kocur Lovrović predstavila je program socijalnog poduzetništva Centra za inkluziju i socijalne usluge Bjelovar te primjere dobre prakse zapošljavanja na otvorenom tržištu rada. O praksama zapošljavanja uz podršku na otvorenom tržištu rada govorili su Kristina Prhal Mišić iz Centra za inkluzivne radne aktivnosti, Vlatka Vlašić i voditeljica prodaje u Žabac Food Outletu. Posebno inspirativno izlaganje imao je Branko Preložnjak, zaposlen uz podršku u poslovnici Žapca u Rudešu. Njegovo je izlaganje bio savršen primjer važnosti rada iz perspektive osobe s teškoćama. O radnim aktivnostima koje se provode u Radnom centru Udruge za promicanje inkluzije govorila je Ivana Ćuk Krajačić, voditeljica Radnog centra.

Rasprava, koje je uslijedila, iznjedrila je mnogobrojne zaključke i preporuke za daljnji zagovarački i senzibilizacijski rad u dva područja.

Prvo su područje koje zahtjeva unapređenje socijalne politike i radno zakonodavstvo. Iz socijalnih politika nužno je ukloniti one mjere koje destimuliraju rad osoba s teškoćama i čine ga manje atraktivnim i isplativim od pasivnog primanja socijalnih naknada. Posebno je važno razdvajanje socijalnih usluga podrške u svakodnevnom životu i radu osobama s intelektualnim teškoćama od instrumenata i mjera stambenog zbrinjavanja, primjerice u organiziranom stanovanju. Sudjelovanje korisnika treba biti ograničeno samo na troškove stanovanja, a trošak usluga podrške za neovisno življenje i radno uključivanje ne bi trebao pasti na njihov račun.

Sudionici su iznijeli više prijedloga za unapređenje radnog zakonodavstva u području zapošljavanja osoba s intelektualnim teškoćama: od zakonodavnog uređivanja zapošljavanja uz podršku, što uključuje i omogućavanje svih prava iz radnog odnosa osobama koje se zapošljavaju na taj način, preko reguliranja i održivog financiranja usluge radnog asistenta do uvođenja novih vrsta ugovora za mlade osobe s teškoćama, po modelu studentskog ugovora te poreznih olakšica, kako za osobe koje se takvim ugovorima zapošljavaju tako i za članove njihovih obitelji koje ih i dalje uzdržavaju.

Drugi set zaključaka i preporuka odnosi se na potrebu intenzivnije motivacije i senzibilizacije poslodavaca za održivo zapošljavanje osoba s intelektualnim teškoćama. U raspravi je naglašeno da je u radu s poslodavcima, pored apeliranja i naglašavanja kako zapošljavanje osoba s intelektualnim teškoćama doprinosi njihovoj društvenoj odgovornosti i pozitivnoj slici u javnosti, najprije potrebno primjerima demonstrirati kako zapošljavanje ovih osoba doprinosi produktivnosti. Iskustva poslodavaca koji već zapošljavaju osobe s intelektualnim teškoćama svjedoče o manjoj fluktuaciji radnika, manjem broju dana odsustva s posla te drugim pozitivnim učincima. Zaključeno je da je pridobivanje poslodavaca kao saveznika u zapošljavanju osoba s intelektualnim teškoćama prioritet jer se u takvom savezništvu učinkovitije može utjecati na donositelje politika kako bi napravili željene promjene, olakšali i pojednostavili procese.

U raspravi su sudjelovali predstavnici ustanova i udruga koje pružaju usluge i zagovaraju prava osoba s invaliditetom, javnih ustanova za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, osobe s invaliditetom i članovi njihovih obitelji.

Udruga za promicanje inkluzije i Centar za inkluzivne radne aktivnosti posebno zahvaljuju na gostoprimstvu i sudjelovanju Knjižnici Kajfešov brijeg i Knjižnicama Grada Zagreba.